Joga u filozofiji i praksi je nespojiva s kr¹æanstvom

James Manjackal MSFS

Kao kr¹æanin i katolik, roðen u indijskoj dr¾avi Kerali u tradicionalnoj katolièkoj obitelji, ali u hinduistièkom okru¾enju; a sada kao katolièki sveæenik i karizmatski propovjednik u ¹ezdeset zemalja na svim kontinentima, imao bih ne¹to reæi o lo¹em utjecaju joge na kr¹æanski ¾ivot i duhovnost. Znam da u cijelom svijetu raste interes za jogu , èak i meðu kr¹æanima  i da se taj interes ¹iri i na druge ezoterièke i new age prakse kao ¹to su reiki, reinkarnacija, akupresura, akupunktura, lijeèenje pranom, refleksologija itd. ¹to su sve metode protiv kojih Vatikan upozorava u svom dokumentu "Isus Krist- donositelj vode ¾ive" .

Za nekoga joga je naèin opu¹tanja i smanjenja napetosti, dok je za drugoga to oblik vje¾banja koji godi zdravlju i pobolj¹ava tjelesnu izdr¾ljivost, a za neke je to i naèin lijeèenja bolesti. U umu prosjeènog katolika, bio on laik ili klerik, mnogo je zbunjenosti, zato ¹to se  joga  meðu katolicima ne prikazuje niti kao potpuno zdravstvena niti kao potpuno duhovna disciplina, veæ jednom kao jedna, drugi put kao druga vrsta, a èesto i mje¹avina te dvije discipline.  No, èinjenica je da je joga prvenstveno duhovna disciplina, a ja poznajem èak sveæenike i redovnice koji u sjemeni¹ta i novicijate uvode jogu  kao pomoæ pri meditaciji i molitvi. Zaista je ¾alosno da su u dana¹nje vrijeme mnogi katolici izgubili povjerenje u duboku duhovnost, misticizam i molitvenu disciplinu koju nam prenose veliki sveci poput  sv.Ignacija Lojolskog, sv. Franje Asi¹kog, sv. Franje Sale¹kog , sv. Terezije Avilske i mnogih drugih, te se okreæu istoènjaèkoj duhovnosti koja ima korijene u hinduizmu i budizmu. U ovom svjetlu iskreni kr¹æanin treba preispitati koliko je prikladno spajati jogu s kr¹æanskom duhovno¹æu i koliko je mudro ugraðivati te tehnike u kr¹æansku molitvu i meditaciju.

©to je to joga? Rijeè joga znaèi "jedinstvo", cilj joge je ujedinjenje prolaznog "ja" "JIVA" s besmrtnim "BRAHMAN" , hinduistièkim konceptom Boga.  Taj Bog nije osobni Bog, nego impersonalna, neosobna duhovna supstanca koja je jedno s prirodom i svemirom.  Brahman je impersonalna, neosobna bo¾anska tvar koja  pro¾ima i  obavija sve i temelj je svega. Joga ima svoje korijene u hinduistièkim Upanishadama , koje datiraju iz 1000. godine prije Krista i koje svrhu joge opisuju kao " ujedinjenje svjetlosti unutar sebe sa svjetlo¹æu Brahmana". "Beskonaènost, ono ¹to je apsolutno i  nepromjenjivo nalazi se u èovjeku" ka¾e Chandayoga Upanishada, "TAT TUAM ASI"  ili " TO SI TI".   Bo¾ansko prebiva  unutar svakog od nas u svom mikrokozmièkom predstavniku, individualnom "ja" koje se naziva Jiva. U Bhagavad Giti gospodin Krishna opisuje Jivu kao "moj vlastiti dio vjeènoga"  i ka¾e da "radost Joge dolazi jogiju koji je jedno s Brahmanom". Sto pedesete   godine  poslije  Krista, jogi Patanjali  je objasnio osam putova koji uèenika joge vode od neznanja do prosvjetljenja- osam putova su poput stepenica i to su : samokontrola ( yama) , vr¹enje pobo¾nosti (niyama), polo¾aji tijela ( asana) , vje¾be disanja  ( pranayama) , nadzor tj. obuzdavanje osjetila ( pratyahara), koncentracija ( dharana) , duboka kontemplacija (dhyana) i prosvjetljenje ( samadhi).   Ovdje je zanimljivo  primijetiti da su vje¾be polo¾aja tijela i disanja, dakle ono ¹to se na zapadu obièno podrazumijeva da je cijela joga, tek  treæi i èetvrti stupanj prema jedinstvu s Brahmanom! Joga nije samo razraðen sistem tjelovje¾be, to je duhovna disciplina  sa svrhom da dovede du¹u do samadhija, potpunog jedinstva sa bo¾anskim biæem. Samadhi je stanje u kojem se ujedinjuju naravno i bo¾ansko biæe, èovjek i Bog postaju jedno bez ikakve razlike (Brad Scott: Exercise or religious practice? Yoga: What the teacher never taught you in that Hatha Yoga class" in the Watchman Expositor Vol. 18, No. 2, 2001).

Ovakvo gledanje radikalno je suprotno kr¹æanstvu koje sasvim jasno vidi razliku izmeðu Stvoritelja i stvorenja, èovjeka i Boga. Bog je uvijek "netko drugi" , a nikada sam èovjek.  ®alosno je da ljudi koji promièu jogu, reiki i ostale discipline i meditacije podupiru svoje argumente  pogre¹no navodeæi neke izolirane biblijske citate izvaðene iz opæeg konteksta, kao ¹to su npr. " ti si hram Bo¾ji", " ¾iva voda teèe iz tebe" , " bit æete u meni i ja æu biti u vama" , " ne ¾ivim vi¹e ja nego Krist ¾ivi u meni" itd. bez razumijevanja znaèenja koje te rijeèi imaju u opæem konekstu Bibilije. Neki ljudi èak portretiraju Isusa kao jogija, a u dana¹nje vrijeme takve Isusove slike mo¾emo vidjeti èak u samostanskim kapelama i prezbiterijima - Isus prikazan kao jogi u polo¾aju za meditaciju!

Naziivati Isusa "jogijem" znaèi nijekati Njegovu bo¾ansku su¹tinu, svetost i savr¹enost  i pretpostavljati da je On imao palu ljudsku narav podlo¾nu neznanju i zabludi, iluziji (maya) , da je i On trebao osloboðenje od  ljudske uvjetovanosti kroz vje¾be i discipline joge. Joga je nespojiva s kr¹æanskom duhovno¹æu jer je panteistièka ( Bog je sve i sve je Bog) i zato ¹to smatra da postoji samo jedna realnost , a sve ostalo je privid ili maya. Kad bi postojala samo jedna apsolutna, nepromjenjiva realnost, a sve ostalo kad bi bilo iluzorno, privid, tada ne bi postojali odnosi i ljubav. Sredi¹te kr¹æanske vjere je vjera u Presveto Trojstvo, Oca, Sina i Duha Svetoga, tri osobe u jednom Bogu , savr¹eni model odnosa ljubavi. Sve u kr¹æanstvu je usmjereno na odnose, s Bogom i meðu ljudima. "Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom du¹om svojom i svom pameti svojom! To je najveæa i prva zapovijed . Druga je toj jednaka : ' Ljubi bli¾njega svoga kao samoga sebe! '"        ( Mt 22,37-39). U hinduizmu, dobro i zlo, kao i bol i u¾itak  su prividni (maya) i stoga nestvarni, imaginarni. Vivekananda , jedna od najpo¹tovanijih ikona suvremenog hinduizma, je rekao : " Dobro i zlo su jedno te isto " (Vivekananda. "The yogas and other works" izdanje, Ramakrishna Vivekananda Centre NY 1953).  U kr¹æanstvu, neprestani problem grijeha kao uvrede Bo¾joj svetosti  je neodvojiv od na¹e vjere,  jer je grijeh razlog za¹to trebamo Spasitelja. Isusovo utjelovljenje, ¾ivot, muka , smrt i uskrsnuæe za nas su putovi spasenja  tj.osloboðenja od grijeha i njegovih posljedica. Mi ne mo¾emo zanijekati  ovu temeljnu razliku u namjeri da u kr¹æanstvo ukljuèimo  jogu i ostale istoènjaèke tehnike meditacije. Bavljenje jogom je u najboljem sluèaju poganstvo, a u najgorem okultizam. To je religija antikrista i po prvi put u povijesti ona se na¹iroko prakticira diljem zapadnog svijeta i Amerike. Smije¹no je i nakaradno da uèitelji joge nose kri¾eve ili kr¹æanske simbole te  tako zavode i varaju ljude govoreæi da joga nema nikakve veze s hinduizmom i da je to samo prihvaæanje drugih kultura. Neki su prikrili jogu kr¹æanskim gestama i kretnjama nazivaju je "kr¹æanska joga". Ovdje se ne radi o prihvaæanju kulture drugih naroda, nego o prihvaæanju druge religije koja je  nespojiva s na¹om religijom i religioznim konceptima.

®alosno je da se joga pro¹irila od vrtiæa pa sve do razlièitih obrazovnih ustanova u medicini, psihologiji itd. nazivajuæi se znano¹æu, a u stvari ona uopæe nije znanost ; prodaje se pod etiketom " opu¹tajuæa terapija" , " samo-hipnoza" , "kreativna vizualizacija" , "centriranje (centering)"  itd. Hatha joga, najra¹ireniji oblik joge u  Europi i Americi kao vje¾be za opu¹tanje i anti-stresna terapija , jedan je od ¹est priznatih sistema ortodoksnog hinduizma  i sa svojim mistiènim i religioznim korijenima najopasniji je  oblik joge. ( Dave Hunt, "Zavoðenje kr¹æanstva", str. 110 ). Sjetite se rijeèi sv. Pavla  " Nije ni èudo, jer se sam Sotona pretvara u anðela svjetla" ( 2 Kor 11,14). Istina je da su mnogi ljudi izlijeèeni pomoæu joge i ostalih istoènjaèkih naèina meditacije i molitve. Ovdje bi se kr¹æanin trebao zapitati  tra¾i li on samo ozdravljenje i materijalne pogodnosti ili svoga Boga Isusa Krista u kojega vjeruje i koji je izvor svih izljeèenja i dobroga zdravlja.

®elja da se postane Bog je prvi i drugi grijeh u povijesti stvaranja kako je kronolo¹ki zabilje¾eno u Bibliji, "U svom si srcu govorio: Uspet æu se na nebesa, povrh zvijezda Bo¾jih prijestolje æu sebi diæi. Na zbornoj æu stolovati gori na krajnjem sjeveru. Uzaæi æu u visine oblaène, bit æu jednak Vi¹njemu"  (Iz 14, 13-14). Zmija reèe ¾eni: "Ne, neæete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit æe vam se oèi i vi æete biti kao bogovi, koji razluèuju dobro i zlo ." (Post 3: 4-5). Filozofija i praksa joge temelji se na uvjerenju da su èovjek i Bog jedno. Joga nauèava da se treba usredotoèiti na samog sebe umjesto na Jednog Istinitog Boga. Ona ohrabruje svoje sljedbenike da tra¾e odgovore na ¾ivotne probleme i pitanja unutar svog vlastitog uma i savjesti umjesto da naðu rje¹enje u Bo¾joj Rijeèi po Duhu Svetom kao ¹to je to u kr¹æanstvu. Joga konaèno ostavlja èovjeka otvorenim za  obmane Bo¾jeg neprijatelja, koji tra¾i ¾rtve koje mo¾e odvuæi od Boga i Crkve. (I Pt  5: 8)
U posljednjih osam godina  propovijedam Bo¾ju rijeè uglavnom u  europskim zemljama koje su nekada bile kolijevka kr¹æanstva, iz koje su izlazili misionari i navjestitelji evanðelja, muèenici i sveci.  Zapitajmo se mo¾emo li jo¹ uvijek Europu nazivati kr¹æanskom? Nije li istina da je Europa izbrisala sva kr¹æanska naèela i vrijednosti iz svog ¾ivota ? Za¹to se Europa srami reæi da ima kr¹æanske korijene ? Gdje su moralne vrijednosti i kreposti koje su Europljani stoljeæima njegovali  i koje su prenosili ostalim zemljama i kulturama hrabro navje¹æujuæi Kristovo evanðelje? Po plodovima se poznaje stablo ! Vjerujem da su te sumnje i zbrka, otpadni¹tvo i nevjera, vjerska hladnoæa i nezainteresiranost do¹li u Europu istovremeno kad su istoènjaèki misticizam i meditacije, ezoterièke i novodobne prakse uvedene na zapadu. Na moje karizmatske seminare veæina sudionika dolazi s razlièitim moralnim, duhovnim, psihièkim i tjelesnim problemima  u ¾elji da budu osloboðeni, izlijeèeni i da zadobiju novi ¾ivot po snazi Duha Svetoga. Sa svom iskreno¹æu srca reæi æu da  je 80 do 90 % sudionika bilo u doticaju s jogom, reikijem, reinkarnacijom i ostalim istoènjaèkim religioznim praksama gdje su izgubili vjeru u Isusa Krista i Crkvu. U Hrvatskoj, Bosni, Njemaèkoj, Austriji i Italiji  imam jasne primjere osoba koje su za vrijeme molitve za ozdravljenje, opsjednute silama  zla,   vikale "Ja sam Reiki" , "Ja sam Joga"  oèitujuæi  tako da ovi pojmovi, u stvari, predstavljaju osobe.  Kasnije sam trebao nad njima moliti za osloboðenje od opsjednuæa zlim.

Neki ljudi misle i govore da nema ni¹ta lo¹e u prakticiranju svega ovoga, tako dugo dok ne vjerujemo u filozofiju u pozadini. Promicatelji joge, reikija itd. ipak vrlo jasno tvrde da su filozofija i praksa neodvojive.  Tako, dakle, kr¹æanin ne mo¾e niti na koji naèin prihvatiti filozofiju i praksu joge jer su joga i kr¹æanstvo  dva meðusobno iskljuèiva gledi¹ta. Kr¹æanstvo glavni problem èovjeka vidi u grijehu, u nemoguænosti èovjeka da se uskladi s naravi i mjerilima moralno savr¹enog Boga. Èovjek je otuðen od Boga i ima potrebu za pomirenjem. Rje¹enje je Isus Krist " Jaganjac Bo¾ji koji oduzima grijehe svijeta". Po Isusovoj smrti na kri¾u, Bog je pomirio sa sobom svijet.  On danas poziva èovjeka da  slobodno primi sve blagodati svog spasenja po vjeri u samoga Krista. Za razliku od joge, kr¹æanstvo vidi spasenje kao slobodan, besplatan dar koji mo¾e biti poklonjen, a nikada zaraðen ili postignut èovjekovim vlastitim naporima ili djelima.  Ono ¹to je danas potrebno Europi i cijelom svijetu je sna¾no navije¹tanje Kristove poruke iz Biblije po vjerodostojnom tumaèenju  Crkve, u namjeri da  se ukloni svaka sumnja  i zbunjenost koja se danas sve vi¹e ¹iri meðu kr¹æanima na zapadu, te da se ljudi dovedu do Puta, Istine i ®ivota- Isusa Krista . Samo Istina nas mo¾e osloboditi.


  Idi na prethodnu stranicu